Dijabetes

Kako prepoznati?

U početku dijabetes ne dovodi do simptoma i može dugo ostati neprepoznat. Zato je važno redovito kontrolirati svoju razinu šećera u krvi, osobito ako imate neki od rizičnih čimbenika koji povećavaju vjerojatnost da ćete oboljeti od dijabetesa.

 

Kada trebate kontrolirati svoj šećer u krvi?

 

Provjerite svoju razinu šećera u krvi ako:

• niste kontrolirali razinu šećera u krvi u protekle dvije godine
• ste stariji od 50 godina
• imate povećan indeks tjelesne mase (iznad 25)
• imate osobe s dijabetesom u obitelji
• imate povišen krvni tlak i/ili povišene masnoće u krvi
• imate sindrom policističnih jajnika
• ste imali povišen šećer u trudnoći i/ili ste rodili dijete porođajne težine preko 4 kg
• ako ste trudni, i to u 23. – 26. tjednu trudnoće (7, 8)

Povišena razina šećera u krvi nakon nekog vremena može dovesti do pojave simptoma. Svakako se obratite liječniku i provjerite razinu šećera u krvi ako primjetite:

• učestalo mokrenje
• izraženu žeđ
• pojačanu glad
• gubitak tjelesne mase
• povraćanje i bol u trbuhu
• trnce („mravce“) u rukama ili stopalima
• zamagljen vid
• učestale infekcije
• rane koje sporo zarastaju

 

Dijagnoza dijabetesa

Ukoliko imate neke od navedenih simptoma ili pripadate nekoj od rizičnih skupina javite se svom odabranom liječniku koji će vas uputiti na pretrage.

Dijagnoza dijabetesa postavlja se na temelju sljedećih nalaza koji će se odrediti nakon vađenja krvi:

• HbA1c ≥ 6,5 %;
• glukoza u plazmi natašte ≥ 7,0 mmol/L;
• test opterećenja glukozom ≥ 11,1 mmol/L;
• slučajna glikemija ≥ 11,1 mmol/L (eng. American Diabetes Association, ADA, 2019).

Vrijednosti glukoze u krvi mogu biti veće od normalnih – između 6 i 7 mmol/L natašte ili između 7,8 i 11,1 mmol/L 2 sata nakon testa opterećenja glukozom, a ipak manje od razina prema kojima se dijagnosticira šećerna bolest. Tada se postavlja dijagnoza poremećene tolerancije glukoze ili predijabetesa. (7, 8)

 

Kako liječiti?

Nakon pregleda i učinjenih potrebnih pretraga liječnik će Vam preporučiti odgovarajuću prehranu i redovitu primjerenu tjelovježbu, te Vas uputiti kako treba raditi samokontrolu bolesti. Svi oboljeli se moraju pridržavati temeljnih principa.

Temeljni principi liječenja dijabetesa su:

• edukacija o bolesti i samokontrola
• uravnotežena prehrana
• redovita tjelesna aktivnost

Kod 50 % oboljelih to će biti dovoljno kako bi se dijabetes držao pod kontrolom, dok će 25 % oboljelih trebati liječenje tabletama, a nešto manje od 25 % liječenje inzulinom. (7, 8)

Za liječenje se mogu koristiti tablete ili injekcije inzulina, o čemu će odlučiti endokrinolog, koji će Vam odrediti početnu dozu lijeka. Bit ćete educirani o važnosti redovite samokontrole bolesti te potrebnim daljnjim liječničkim kontrolama.

 

Liječnik će Vam propisati odgovarajući aparatić kojim će te prema preporuci mjeriti vrijednosti šećera više puta tijekom dana kod kuće, kako bi se odredio profil glukoze u krvi. Važno je da budete dobro upoznati s vrstom lijeka koji uzimate i s načinom njegove primjene. Edukaciju mogu provesti Vaš obiteljski liječnik, posebno educirane medicinske sestre na odjelima endokrinologije te Vaš endokrinolog.

Terapiju koja vam je određena redovito koristite. Vodite evidenciju o izmjerenim vrijednostima šećera kod kuće. Možete ih zapisivati na papir, koji zatim trebate ponijeti na sljedeću kontrolu, ili imati vrijednosti spremljene u memoriji aparatića za kontrolu šećera.

Svu potrebnu opremu, za davanje inzulina, trakice, lancete i aparatiće za kontrolu šećerne bolesti odredit će vaš liječnik. Također će vas educirati kako pravilno koristiti svu opremu i koje su najčešće pogreške i kako ih otkloniti. (7, 8)

Ako imate dijabetes, važno je da, osim razine šećera, redovito kontrolirate i svoj krvni tlak i masnoće u krvi. Povišen krvni tlak i povišene masnoće u krvi kod osoba s dijabetesom znatno povećavaju mogućnost komplikacija bolesti.

 

Obrati pozornost na novonastale simptome!

Najčešće akutne komplikacije dijabetesa su hipoglikemije i hiperglikemijska stanja, poput dijabetičke ketoacidoze. Za razliku od kroničnih dijabetičkih komplikacija koje se postepeno javljaju, akutne komplikacije zahtjevaju hitnu liječničku intervenciju, jer neliječene mogu dovesti do ozbiljnih posljedica kao što su epileptički napadi i gubitak svijesti.

 

Što je hipoglikemija i kako je prepoznati?

Hipoglikemija označava stanje u kojem je šećer u krvi nizak i ako se ne poduzmu odgovarajući koraci može doći do gubitka svijesti i kome. To je najčešća komplikacija liječenja šećerne bolesti. Javlja se kada razina šećera u krvi padne ispod razine koju smatramo zdravom. Za većinu osoba sa šećernom bolesti to su vrijednosti niže od 3.9 mmol/l.

Simptomi hipoglikemije variraju od blagih kao što su osjećaj gladi, umor, drhtanje, zbunjenost, preznojenost, poremećaj ponašanja, iritabilnost, zamagljeni vid, glavobolja, ubrzani rad srca, vrtoglavica i smetnje govora, pa do teških kao što su gubitak svijesti te pojava toničko-kloničkih grčeva i kome. (9)

Ukoliko uočite neke od simptoma kod osobe oboljele od šećerne bolesti, izmjerite šećer pomoću trakica ili aparatića te ukoliko je šećer u krvi niži dajte osobi nekoliko kockica čokolade, zaslađenu vodu ili sok, žličicu meda ili pekmeza. Ponovite mjerenje nakon 15 minuta. Ako je i dalje šećer nizak ponovite postupak.

Ukoliko se radi o težoj hipoglikemiji osoba može izgubiti svijest, u tom slučaju je postavite u bočni položaj, pozovite hitnu medicinsku pomoć. Možete dati i lijek glukagon koji se primjenjuje u obliku injekcije ili spreja. Ostanite uz osobu do dolaska hitne medicinske pomoći. (7, 9)

 

Što je dijabetička ketoacidoza i kako je prepoznati?

 

Dijabetička ketoacidoza je ozbiljna komplikacija šećerne bolesti i vrlo je česti uzrok hospitalizacija, najčešće osoba s tipom 1.

Ketocidoza je obično, iako ne uvijek, karakterizirana visokom koncentracijom glukoze u krvi. Ketoacidoza se najčešće javlja kod mlađih osoba sa šećernom bolesti tipa 1, vrlo rijetko može javiti i u osoba oboljelih od šećerne bolesti tipa 2, obično u stanjima teških infekcija, akutne upale gušterače ili liječenja kortikosteroidima.

Simptomi dijabetičke ketoacidoze u početku mogu biti nespecifični, a ako se ne liječe mogu dovesti i do kome. U početku se zbog visoke koncentracije šećera u krvi javljaju: učestalo mokrenje, snažan osjećaj žeđi i dehidracija s gubitkom elektrolita, potom mučnina, povraćanje i bol u trbuhu, zadah po acetonu, slabost, iscrpljenost, smetenost, poremećaj govora. Ako se ovo stanje i nakon toga ne prepozna i započne liječiti može doći do pojave karakterističnog otežanog i dubokog disanja te u konačnici gubitka svijesti. Dijagnoza se postavlja nalazom povišenog šećera u krvi (obično više od 17 mmol/l). Potrebno je što prije, čim se pojave simptomi, obratiti se liječniku i započeti liječenje.

Stoga je od iznimne važnosti staviti naglasak na kvalitetnu edukaciju bolesnika, dobro regulirati šećer u krvi i redovnim samokontrolama prepoznati rane simptome ovih najčešćih akutnih komplikacija. (7, 9)

Svakodnevni život

Prehrana

Dijabetička prehrana u osoba s dijabetesom jest oblik uravnotežene prehrane kojom se želi spriječiti hiperglikemija (povišena razina šećera) i regulirati metabolizam masti i glukoze.

Glavne sastavnice dijabetičke prehrane su planiranje unosa kalorija, ritma obroka (tri do pet obroka tijekom dana pravilno vremenski raspoređenih), te sastava makronutrijenata.

 

Što su makronutrijenti?

Makronutrijenti su hranjive tvari koje uključuju vodu te nutrijente koji daju energiju – proteine, masti i ugljikohidrate.

Novija istraživanja pokazuju da ne postoji idealan preporučeni omjer unosa makronutrijenata kod dijabetesa tipa II. Stoga bi raspodjela makronutrijenata trebala biti individualizirana uzimajući u obzir trenutne prehrambene navike, količinu tjelesne aktivnosti, osobne preferencije prema skupinama namirnica i kontrolu tjelesne težine. Bez obzira na omjer unosa određenih makronutrijenata, ukupan energetski unos trebao bi biti prikladan za postizanje ciljeva kontrole težine.

 

Upoznajmo skupine namirnica:

•  Namirnice koje sadrže vodu: patliđan, cvjetača, brokula, krastavac, zelena salata, poriluk, blitva, kelj, paprika, radič, rotkva, špinat, rajčice, luk, tikvice.
• Namirnice bogate masnoćama: maslac, ulje, mast, margarin, sir s preko 20% masnoće, majoneza, žumanjak jajeta, bademi, orasi, kikiriki, avokado.
• Namirnice bogate bjelančevinama: pileće meso, nemasna šunka, kobasice s manje od 20% masnoće, krto meso poput teletine, junetine, peradi, srne, fazana, zatim nemasna riba (bijela, plava i potočna), svježi sir, skuta, bjelanjak jajeta.
• Namirnice koje sadrže ugljikohidrate: kruh, peciva, riža, tjestenina, zobene pahuljice, muesli, griz, krumpir, batat, kukuruz, kesten, grašak, leća, slanutak, mlijeko, jogurt, sve vrste voća, kolači, čokolada, bomboni, marmelada, med.

 

  Što možete piti? 

  Preporuča se konzumirati pića bez ugljjikohidrata poput vode, nezaslađenih čajeva i kave.
  Izbjegavati zaslađena pića koja brzo podižu razinu glukoze u krvi (npr. sokovi, likeri…)

Kod osoba koje imaju dobro kontrolirani dijabetes tip 2 dopušteno je konzumirati minimalne količine alkohola – do 1,5 dcl vina dnevno (posebice crvenog).
Osobe na terapiji inzulinom trebaju biti osobito oprezne s obzirom na to da alkohol blokira razgradnju glukoze u jetri te tako povećava mogućnost od hipoglikemije.

 

  Postoje li zamjene za šećer?

Na tržištu postoje tri skupine zaslađivača: umjetni zaslađivači, šećerni alkoholi (polioli) i prirodni zaslađivači.

• Umjetni zaslađivači su aspartam, acesulfam K, ciklamat, saharin, sukraloza i neotam. Često se koriste u pićima kao zamjena za šećer gdje omogućavaju sladak okus bez utjecaja na glikemiju. Za ovu skupinu zaslađivača postoje preporuke količine dnevnog unosa kojih se treba pridržavati. Primjerice prihvatljivi dnevni unos aspartama (ADI – Acceptable Daily Intake) iznosi 0-40 mg/kg tjelesne mase prema European Food Safety Authority (EFSA).
• Šećerni alkoholi (polioli) su eritritol, ksilitol, manitol i sorbitol. Koriste se u žvakaćim gumama bez šećera, zubnim pastama, slatkišima itd. Polioli se slabije apsorbiraju u crijevima te unos veći od 30g dnevnom može uzrokovati probavne tegobe. Polioli, također, ne utječu ili minimalno utječu na glikemiju. Postupno povećavanje količine kod uvođenja radi smanjenja mogućnosti probavnih tegoba.
• Prirodni zaslađivač koji mogu biti nenutritivni i nutritivni.
  Nenutritivni zaslađivači ne utječu na razinu glukoze i nemaju energetsku vrijednost (biljka stevija).Može biti u obliku praha stevije ili u obliku tableta u kombinaciji s različitim aditivima.
  Nutritivnih zaslađivači dovode do povećanja glukoze u krvi. Primjer su med, agavin sirup i javorov sirup.

 

Koji zaslađivač odabrati?

Najbolji izbor za osobe s dijabetesom jest stevija u obliku suhih listića ili zelenog praha. Također, šećerni alkoholi (polioli) popout eritritola i ksilitola imaju prednost nad umjetnim zaslađivačima. Eritrol ne uzrokuje probavne smetnje u vidu proljeva toliko često kao ostali šećerni alkoholi. Naime, on se dobro apsorbira u krv pa je otporan na fermentaciju u crijevima.

Treba napomenuti da uravnotežena i pravilna prehrana nije dovoljna za dobru regulaciju glikemije kod dijabetesa tipa II.  Svakako treba uključiti i umjerenu tjelesnu aktivnost koja omogućava mišićima da učinkovitije koriste glukozu.

  Za dijabetičare na terapiji inzulinom najčešći način pravilne prehrane je primjena metode brojanja ugljikohidrata tj. ugljikohidratnih jedinica u svakom obroku. Količina od 15 grama ugljikohidrata odgovara jednoj jedinici ugljikohidrata. Praćenjem i bilježenjem broja jedinica ugljikohidrata u obroku određuje se odgovarajući broj jedinica inzulina.

 

Grami ugljikohidrata:              Ugljikohidratne jedinice:

0-5 g                                           nije  potrebno uračunati

6-10 g                                         ½ jedinice

11-20 g                                      1 jedinica

21-25 g                                      1 ½ jedinice

26-35 g                                      2 jedinice

 

U ovoj metodi postoje sljedeće skupine namirnica: kruh i zamjene, povrće, voće, mlijeko i zamjene, meso i zamjene, masnoće i zamjene.

Uzimajući u obzir potreban dnevni energetski unos i planirani broj obroka, a ovisno o vrsti terapije, određuje se broj jedinica iz svake pojedine skupine namirnica.

Ugljikohidrati se nalaze u skupini namirnica: kruha i zamjena (tijesto, riža, krumpir, kolači, keksi, itd.), mlijeku i njegovim zamjenama (jogurt, kiselo mlijeko), voću i povrću i njihovim zamjenama.

Preporuka je da se primjenjuje sustav prehrane s konstantnom količinom ugljikohidrata, tj. standardni sastav ugljikohidrata u obrocima. Tako da bi količina ugljikohidrata primjerice u ručku svakog dana trebala biti jednaka.

 

DIJABETIČKA DIJETA – 6 OBROKA DNEVNO – 1700 kcal

Zavod za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma „Mladen Sekso“

prim. dr. sc. Velimir Altabas, Milena Gabrić, bacc. med. techn.

Služba za dijetetiku i prehranu

Vedrana Škoro, mag.nutr., Sonja Marković, bacc. ing. techn. aliment.

 

• Zajutrak – 8h

1 jedinica iz skupine MLIJEKO i zamjene (12 g UH)

= mlijeko 0.9% m.m., 240 g

2 jedinice iz skupine KRUH i zamjene (30 g UH)

= raženi kruh, 60 g

1 jedinica iz skupine MESO i zamjene (0 UH)

= sir polutvrdi ligt, 30 g

 

• Doručak – 10h

1 jedinica iz skupine KRUH i zamjene (15 g UH)

=integralno pecivo, 30 g

1 jedinica iz skupine VOĆE (15 g UH)

=jabuka, 100 g

 

• Ručak – 13h

Juha od povrća, obrana, bez tjestenine

= 1 tanjur

2 jedinice iz skupine MESO i zamjene (0 g UH)

= pečena nemasna svinjetina, 60 g

2 jedinice iz skupine KRUH i zamjene (30 g UH)

= kuhani grah (za salatu), 180 g

2 jedinice iz skupine POVRĆE (10 g UH)

= crveni radič (za salatu), 100 g + zelena salata, 100 g

2 jedinice iz skupine MASNOĆE i zamjene (0 g UH)

= suncokretovo ulje, 10 g

1 jedinica iz skupine VOĆE (15 g UH)

= naranča, 100 g

 

• Užina – 16h

1 jedinica iz skupine KRUH i zamjene (15 g UH)

=crni kruh, 30 g

1 jedinica iz skupine MESO i zamjene (0 g UH)

=pašteta od tune, 30 g

1 jedinica iz skupine VOĆE (15 g UH)

=grejp, 155g

 

• Večera – 18h

2 jedinice iz skupine MESO i zamjene (0 g UH)

= pečeni pureći zabatak (bez kože i kosti), 60 g

2 jedinice iz skupine KRUH i zamjene (30 g UH)

= pire krumpir, 200 g

1 jedinica iz skupine POVRĆE (5 g UH)

= kuhani kelj papučar, 100 g + kupus salata s mrkvom, 100 g

2 jedinice iz skupine MASNOĆE i zamjene (0 g UH)

=suncokretovo ulje, 10 g

 

• Noćni obrok – 21h

1 jedinica iz skupine MLIJEKO i zamjene (12 g UH)

=jogurt light, 240 g

 

 

Ukupna dnevna količina namirnica:

KRUH i zamjene	8 jedinica
MESO i zamjene	6 jedinica
POVRĆE	3 jedinice
VOĆE	3 jedinice
MLIJEKO i zamjene	2 jedinice
MASNOĆE i zamjene	4 jedinice

 

Tjelesna aktivnost

Redovita tjelesna aktivnost pokazuje brojne dobrobiti za Vaše zdravlje – poboljšava Vaše cjelokupno fizičko i mentalno zdravlje te ima vrlo važnu ulogu u regulaciji dijabetesa smanjenjem razine šećera u krvi i inzulinske rezistencije. Od posebne je važnosti i u postizanju i održavanju zdrave tjelesne težine, koja je često i uzrok šećerne bolesti tipa 2, a pomaže i u održavanju zdravih razina masnoća u krvi i normalnih vrijednosti krvnoga tlaka, smanjujući mogućnost razvitka bolesti srca i krvnih žila.

 

AEROBNE VJEŽBE

• Osobama s dijabetesom savjetuje se prvenstveno bavljenje aerobnim aktivnostima.
• Aerobne su vježbe one koje podrazumijevaju ritmičku kontrakciju velikih skupina mišića kroz određeni period, a to su primjerice: hodanje, trčanje, plivanje ili vožnja bicikla.
• Preporučuje se provoditi aerobne vježbe umjerenog intenziteta minimalno 150 minuta tjedno (5 puta tjedno u trajanju od 30 minuta) ili aerobne vježbe visokog intenziteta 75 minuta tjedno (5 puta tjedno u trajanju od 15 minuta).
• Kako bi se dugoročno održao pozitivan učinak na razinu šećera u krvi, potrebno je voditi računa o tome da su preporučenih 5 dana u tjednu raspoređeni na način da bez vježbanja ne provodite dva uzastopna dana.
• Dnevne minute mogu se podijeliti u nekoliko ciklusa vježbanja dnevno. Na primjer, možete podijeliti svojih 30 minuta dnevno u 3 ciklusa vježbanja od po 10 minuta.
• Umjereni je intenzitet onaj koji odgovara vrijednostima 5 ili 6 na ljestvici percipiranog napora od 0 do 10, dok je visoki intenzitet onaj koji odgovara vrijednostima 7 ili 8.
• Vrijedi napomenuti da su razine intenziteta vrlo subjektivne – ono što će jedna osoba doživjeti kao niski, druga osoba može doživjeti kao umjeren ili visoki intenzitet, ovisno o tjelesnim sposobnostima. Intenzitet ćete najbolje odrediti na način da se prilikom tjelovježbe zapitate koliko Vam je tjelesna aktivnost koju izvodite „teška“ ili naporna od 0 do 10 te da prema vrijednosti koju ste odredili prilagodite intenzitet vježbanja koji Vam najbolje odgovara.
• Test razgovora također može biti koristan u određivanju intenziteta vježbanja. Kada vježbate, zapitajte se možete li bez poteškoća održavati razgovor. Ako je odgovor potvrdan, na niskom ste intenzitetu. Ako je odgovor ne, nalazite se na ili iznad razine 5 na ljestvici percipiranog napora.
• Upamtite da se navedene preporuke odnose na minimum tjelesne aktivnosti koju je potrebno prakticirati na razini jednog tjedna, te da se dodatnim „minutama” ostvaruju dodatne dobrobiti na kontrolu vaše šećerne bolesti. Kada se govori o dobrobiti tjelovježbe na zdravlje i kontrolu dijabetesa možemo reći da vrijedi pravilo „više je više”.

 

VJEŽBE SNAGE

Osim aerobnih vježbi potrebno je provoditi i vježbe jačanja mišića pri čemu je potrebno uključiti velike mišićne skupine kao što su mišići natkoljenice, leđa i ruku.

• Vježbe jačanja mišića provode se pomoću utega, traka za otpor, težine vlastitog tijela ili pomoću sprava.
• Preporučuje ih se provoditi 2 do 3 puta tjedno pri čemu je važno voditi računa o tome da to ne budu dani zaredom.
• Zapamtite da i mišići trebaju odmor pa dozvolite da između dana kada vježbate određenu mišićnu skupinu prođe barem 48 sati.
• Odaberite 8 do 10 vježbi za različite mišićne skupine te ih ponovite 10 do 15 puta. Nakon toga napravite pauzu od 3 do 5 minuta i ponovite seriju. Ponovite ukupno 3 serije.

 

VJEŽBE ISTEZANJA I RAVNOTEŽE

Iako nemaju značajnog utjecaja na kontrolu šećerne bolesti, bolesnicima koji boluju od dijabetesa preporučuju se i vježbe istezanja mišića i ravnoteže.

• Navedene vježbe omogućavaju sigurnije izvođenje ostalih oblika vježbi kroz povećanje opsega pokreta i stabilnosti, a osobito ih je važno provesti prije provođenja aerobnih vježbi i vježbi jačanja mišića kako bi se smanjila mogućnost ozljede.
• Vježbe istezanja velikih mišićnih skupina potrebno je provoditi 2 do 3 puta tjedno.
• Mišić ili mišićna skupina isteže se do osjećaja zatezanja ili blage nelagode te zadržava u tom položaju kroz 10 do 30 sekundi. Svaku je vježbu potrebno ponoviti 2 do 4 puta kako bi UKUPNO akumulirano vrijeme istezanja za pojedini mišić ili mišićnu skupinu iznosilo 60 sekundi.
• Preporuka je provoditi vježbe ravnoteže 3 ili više puta tjedno.

 

MJERE OPREZA

• Prije započinjanja bilo kakve strukturirane tjelesne aktivnosti napravite PREVENTIVNI ZDRAVSTVENI PREGLED i posavjetujte se s liječnikom o za Vas najpovoljnijem obliku tjelesne aktivnosti. Svrha je preventivnog pregleda utvrditi reguliranost Vaše bolesti, postojanje komplikacija ili drugih zdravstvenih čimbenika rizika koje bi mogle biti zapreka za sigurno vježbanje.
• Svaku je tjelesnu aktivnost potrebno planirati te, najvažnije uskladiti uzimanje lijekova i obroka. Na taj ćete način spriječiti osjećaj umora ili iscrpljenosti nakon vježbanja, ali i spriječiti hipoglikemiju – prenisku razinu šećera u krvi. U planiranju Vam mogu pomoći obiteljski liječnik ili dijabetolog / endokrinolog.
• Provjerite razinu šećera u krvi prije tjelesne aktivnosti kako biste izbjegli spuštanje razime šećera u krvi ispod „sigurnih“ vrijednosti. „Sigurne” vrijednosti šećera u krvi kada se govori o tjelovježbi nalaze se između 5,6 do 13,3.
• Uvijek uz sebe držite tablete glukoze ili zaslađena pića za slučaj da za vrijeme ili nakon tjelesne aktivnosti vaša razina šećera postane preniska i osjetite simptome hipoglikemije.
• Osigurajte dovoljnu količinu tekućine prije, za vrijeme i nakon tjelesne aktivnosti kako biste spriječili dehidraciju.

 

PREVENIRAJTE OZLJEDE

• Odaberite primjerenu i udobnu odjeću i obuću prilagođenu vrsti tjelesne aktivnosti kojom se bavite. Na taj ćete način omogućiti sigurno i stabilno izvođenje vježbi te smanjiti vjerojatnost ozljeda kože i potkožnog tkiva koje se često nalaze u osoba sa šećernom bolesti.
• Prije započinjanja tjelesne aktivnosti zagrijte se laganim aerobnim vježbama tijekom 5 minuta i istegnite velike skupine mišića koje će biti uključene u tjelesnu aktivnost. Istezanje mišića provedite nakon zagrijavanja kako biste smanjili mogućnost njihove ozljede.
• Odaberite intenzitet tjelesne aktivnosti koji vam najbolje odgovara te ga postupno povećavajte sukladno mogućnostima.
• Nakon završetka tjelesne aktivnosti ponovno istegnite mišiće
• Održavajte adekvatnu higijenu tijela i sportske opreme kako biste spriječili iritaciju kože i infekcije.

 

Mentalno zdravlje

Dijabetes je cjeloživotno stanje koje ima značajan utjecaj na život, zahtijeva promjenu životnih navika i stila života. Dijagnoza dijabetesa, osim medicinskog tretmana, zahtjeva psihološku prilagodbu na bolest i promjene u ponašanju.

Dijagnoza kronične bolesti označava određeno iskustvo gubitka – gubitka zdravlja, gubitka života prije bolesti.

Stoga je sasvim normalno da nakon dijagnoze bolesti prolazite kroz različite faze i osjećaje, od ljutnje i tuge do konačnog prihvaćanja života s bolesti.

Važno je znati da nakon dijagnoze dijabetesa možete proći kroz faze te da su one sasvim uobičajene kod brojnih ljudi kada se suočavaju s dijagnozom kronične bolesti.

 

Faze žalovanja / suočavanja s bolesti (Kubler-Ross, 1997.)

• FAZA 1: PORICANJE „Ovo se ne može meni događati.”
• FAZA 2: LJUTNJA „Zašto ja? Nije fer.”
• FAZA 3: PREGOVARANJE „Da barem mogu vratiti prošlo vrijeme.”
• FAZA 4: DEPRESIJA „Nedostaje mi moj stari život, koji je smisao?”
• FAZA 5: PRIHVAĆANJE „Bit će sve u redu, mogu živjeti s tim.”

 

PSIHOLOŠKI UČINCI DIJABETESA

Dijagnoza dijabetesa i život s dijabetesom mogu biti stresni i utjecati na vaše mentalno zdravlje.

Ukoliko primijetite da: 

• se učestalo osjećate potišteno, tužno ili bezvoljno
• ste uplašeni, nemirni i tjeskobni
• se bojite hipoglikemije ili igala
• ste dekoncentrirani, rastreseni ili lako zaboravljate
• imate problema s prehranom i u odnosima s drugim ljudima

javite se svom liječniku obiteljske medicine ili psihologu.

 

U slučaju negativnih emocija i teškoća u nošenju s bolesti važno je potražiti stručnu psihološku pomoć kako bi se dobila pomoć u:

• prihvaćanju bolesti i upravljanju negativnim emocijama vezanima za bolest
• usvajanju strategija suočavanja, što je važno za obavljanje aktivnosti samokontrole dijabetesa, poput redovitog mjerenja glukoze u krvi i uzimanja lijekova
• adekvatnoj brizi za sebe i kontroli bolesti
• poboljšanju prehrambenih navika i tjelesne aktivnosti
• poboljšanju kvalitete života

 

6 KORAKA ZA KVALITETAN ŽIVOT S DIJABETESOM

Sljedeći koraci mogu biti od pomoći u promjeni nezdravih navika i upravljanju mislima i ponašanjem:

1. SAZNAJTE ČINJENICE

Učenje o dijabetesu i razumijevanje dijagnoze pomaže pri donošenju informiranih odluka za upravljanje svojim stanjem.

2. PRIHVATITE SVOJE OSJEĆAJE

Osobe koje prihvaćaju svoje negativne osjećaje vezane za bolest lakše se s njima nose te se bolje brinu za sebe i održavaju stabilnu razinu glukoze.

3. POKUŠAJTE SAGLEDATI STVARI IZ DRUGAČIJE PERSPEKTIVE

Nemojte dopustiti da vam dijabetes postane glavni fokus u životu. Možete raditi većinu stvari kao i prije bolesti.

4. BUDITE REALNI

Postavite male ciljeve vezane za prehranu i aktivnost koji su lako ostvarivi. Kruta pravila teško se prate.

5. PROBAJTE NOVE STVARI

Iako dijabetes zahtijeva određene promjene u Vašem načinu života, također pruža priliku da isprobate nove recepte, hranu ili aktivnosti.

6. RAZGOVARAJTE S OBITELJI I PRIJATELJIMA

Socijalna podrška bliskih osoba i drugih oboljelih pomaže u motivaciji za održavanje zdravog stila života i povoljno djeluje na psihičko stanje.

 

ŠTO MOŽETE NAPRAVITI ZA SEBE SVAKI DAN?

• PLANIRAJTE ZDRAVE OBROKE
• BUDITE TJELESNO AKTIVNI – barem 30 minuta dnevno
• NE ZABORAVITE RADITI STVARI KOJE VAS VESELE – hobiji, druženja
• RAZGOVARAJTE S BLISKIM OSOBAMA – razgovor i dijeljenje osjećaja može smanjiti stres
• RAZGOVARAJTE S DRUGIM OSOBAMA KOJE IMAJU DIJABETES – podijelite i razmijenite iskustva
• TRAŽITE I PRIHVATITE POMOĆ – bliske osobe Vas mogu podsjetiti da uzmete lijek ili Vam praviti društvo u pripremi zdravih obroka, tjelesnoj aktivnosti ili posjetu liječniku
• U SLUČAJU DA SE TEŠKO NOSITE S BOLESTI, POTRAŽITE STRUČNU POMOĆ – ako se osjećate potišteno ili tjeskobno većinu vremena, potražite stručnu pomoć – stručnjaci Vam mogu pomoći da naučite strategije kako se bolje nositi sa svakodnevnim izazovima

 

Najčešća pitanja