Kronična bubrežna bolest
Što je?
Kronična bubrežna bolest česta je bolest koja se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma. Riječ je o dugotrajnom i progresivnom slabljenju bubrežne funkcije.
Nakupljanje otpadnih produkata i viška tekućine može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sustava te narušiti cjelokupno zdravlje.
Vodeći uzroci bubrežne bolesti jesu šećerna bolest (dijabetes) i povišen arterijski tlak (hipertenzija). Kronična bubrežna bolest sve je češća, što se objašnjava starenjem populacije, porastom učestalosti šećerne bolesti, neregulirane hipertenzije i pretilosti, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima iz okoliša.
Osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti pod većim su rizikom od obolijevanja, stoga je bitno da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju na način na koji su dogovorili s liječnikom i pridržavaju se preporučenih životnih navika, kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.
Kako prepoznati?
Simptomi kronične bubrežne bolesti razvijaju se polako i postupno pa ih u početnim stadijima često nema ili budu neprepoznati. U takvoj ranoj fazi, nepravilna bubrežna funkcija može se otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće je riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, koja može pokazivati povišene vrijednosti kreatinina u krvi te povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom.
Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca.
Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnine, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža.
Kako liječiti?
Najvažnije je otkriti uzrok kronične bubrežne bolesti i liječiti ga. Najčešće je riječ o šećernoj bolesti (dijabetesu) i povišenom krvnom tlaku (hipertenziji), koje je izrazito važno početi liječiti, no može biti riječ i o pretjeranoj upotrebi određenih lijekova poput nesteroidnih protuupalnih lijekova, antibiotika i drugih, kada je važno na odgovarajući način prilagoditi liječenje i korištenje lijekova prema uputi liječnika. Ponekad se uzrok kronične bubrežne bolesti ne otkrije, no i tada je potrebno pridržavati se liječenja i mjera koje je liječnik savjetovao, kako bi se usporilo napredovanje bolesti i smanjio broj komplikacija.
Budući da je u završnim stadijima kronične bubrežne bolesti potrebno započeti s nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom, od iznimne je važnosti na vrijeme otkriti kroničnu bubrežnu bolest i liječiti osnovni uzrok, kako bi se usporilo napredovanje do završnih stadija i očuvala što veća kvaliteta života.
Svakodnevni život
Rano otkrivanje i sprječavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na tzv. osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja:
- Budite tjelesno aktivni.
- Redovito kontrolirajte svoj krvni tlak.
- Redovito kontrolirajte svoj šećer u krvi.
- Zdravo se hranite, smanjite unos soli i kontrolirajte svoju tjelesnu težinu.
- Održavajte zdrav unos tekućine.
- Nemojte pušiti i nemojte boraviti u pušačkim prostorima.
- Imajte na umu štetnost nekontroliranog uzimanja lijekova i savjetujte se sa svojim liječnikom oko lijekova.
- Ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika za razvoj kronične bubrežne bolesti (npr. šećerna bolest, povišen krvni tlak), redovito kontrolirajte funkciju svojih bubrega prema uputi liječnika.
Najčešća pitanja
Visoka razina šećera u krvi, koja se javlja prilikom nereguliranog dijabetesa, može oštetiti krvne žile i utjecati na filtracijsku sposobnost bubrega. Kontrola šećera u krvi lijekovima za liječenje šećerne bolesti može usporiti napredovanje bolesti bubrega.
Visoki krvni tlak oštećuje krvne žile i smanjuje dotok krvi u bubrege pa na taj način može uzrokovati probleme s bubrezima, a problemi s bubrezima jednako tako mogu uzrokovati visoki krvni tlak. Nekontrolirani visoki krvni tlak može uzrokovati smanjenje funkcije bubrega i nepovratno oštećenje bubrega.
Jedan od načina da očuvate funkciju bubrega jest promjena prehrane. Pravilna prehrana može smanjiti opterećenje bubrega i očuvati ili odgoditi daljnje napredovanje bolesti bubrega, stoga je potrebno posavjetovati se s nutricionistom o hrani koju biste trebali dodati u svoju prehranu i hrani koju biste trebali unositi umjereno ili izbjegavati.
Uobičajeni lijekovi koje treba izbjegavati jesu nesteroidni protuupalni lijekovi (poput ibuprofena, ketoprofena, naproksena, diklofenaka i drugih), klistiri i laksativi – osim ako ih ne preporuči liječnik. Potrebno je izbjegavati i tzv. “lijekove za sve” i razne dodatke prehrani, biljne lijekove i vitamine. Uvijek se konzultirajte sa svojim liječnikom prije nego što počnete uzimati nove lijekove bez recepta ili na recept.
Anemije su stanja u kojima je broj crvenih krvnih stanica ili količina hemoglobina (bjelančevina koja prenosi kisik) u njima ispod normalne razine. Crvene krvne stanice prenose kisik po cijelom tijelu, a smanjenje njihovog broja može rezultirati umorom, nedostatkom daha, depresijom, slabim apetitom i bolestima srca. Bubrezi proizvode hormon eritropoetin, koji pomaže u stvaranju crvenih krvnih stanica. Kod osoba s kroničnom bubrežnom bolesti dolazi do smanjenja proizvodnje ovog hormona, a time i do smanjenja crvenih krvnih stanica. Liječenje anemije u osoba s kroničnom bubrežnom bolesti može zahtijevati injekcije eritropoetina i terapiju željezom.
U slučaju nepovratnog prestanka rada bubrega, njihova se uloga nadomješta hemodijalizom, peritonealnom dijalizom, a, kada je potrebno i moguće, može se učiniti i transplantacija bubrega. Transplantacija bubrega je operacija u kojoj se zdrav bubreg druge osobe presađuje u vaše tijelo. Donirani bubreg preuzima „posao“ koji su prije radili vaši bubrezi.
