Povišenim krvnim tlakom (hipertenzijom)
Što je?
Povišeni krvni tlak ili hipertenzija jest stanje u kojem je trajno povišen gornji (sistolički) tlak iznad 140 mmHg i/ili u kojem je trajno povišen donji (dijastolički) tlak iznad 90 mmHg.
Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg (milimetara stupca žive). Gornji (sistolički) tlak stvara srce pumpajući krv kroz arterije. Donji (dijastolički) tlak je tlak u arterijama dok se srce odmara između dva otkucaja. S godinama, zbog starenja, vrijednosti krvnoga tlaka fiziološki postaju nešto više, no, prema trenutno važećim smjernicama, gornja vrijednost normalnog krvnog tlaka iznosi 140/90 mmHg te sve vrijednosti iznad toga zahtijevaju liječničku obradu.
Dijagnoza povišenog krvnog tlaka ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Za dijagnozu hipertenzije potrebno je na ispravan način više puta kroz dulje vrijeme, u mirovanju, izmjeriti vrijednosti krvnog tlaka koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 mmHg.
U više od 95 % slučajeva povišenog krvnog tlaka uzrok je nepoznat te se takva hipertenzija naziva primarnom ili esencijalnom. U manje od 5 % slučajeva, uzrok je poznat (npr. suženje bubrežne arterije, upale bubrežnog tkiva i dr.) te se takva hipertenzija naziva sekundarnom.
Posljedica je hipertenzije stalno opterećenje srca kao pumpe koja potiskuje krv kroz tijelo i oštećenje krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove stijenke. Ovo ozbiljno stanje značajno povećava rizik od većih srčanih oboljenja i infarkta, moždanog udara i bolesti bubrega. Osobe s visokim vrijednostima krvnog tlaka imaju 4 puta veći rizik od nastanka srčanog infarkta i 7 puta veći rizik od nastanka moždanog udara nego osobe s normalnim tlakom.
Kako prepoznati?
Povišeni krvni tlak ne boli i dugi niz godina ne mora pokazivati nikakve simptome. Tek kada se pojave simptomi zbog oštećenja drugih organa uslijed dugotrajnog povišenog krvnog tlaka, poput oštećenja srca, mozga, bubrega ili očiju, zamijete se i visoke vrijednosti krvnoga tlaka.
No, ponekad i vrlo rano, osobe s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od sljedećih simptoma:
- jutarnje glavobolje u zatiljku
- bol i pritisak u glavi
- crvenilo lica
- umor
- smetenost
- vrtoglavica
- smetnje vida
- mučnine
- pretjerano znojenje
- uznemirenost
- osjećaj lupanja srca
- zujanje u ušima
- krvarenje iz nosa
Ipak, povišeni krvni tlak najčešće se otkriva slučajno. Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak, a gotovo polovina njih ne zna da ima povišeni krvni tlak. Do postavljanja dijagnoze povišenog krvnog tlaka prosječno prođe i 10 do 20 godina.
Stoga je važno barem jednom godišnje izmjeriti krvni tlak, kako bi se povišene vrijednosti otkrile na vrijeme, prije nego se razviju oštećenja drugih organa.
Kako liječiti?
Postoje učinkoviti lijekovi za liječenje povišenoga krvnoga tlaka, takozvani antihipertenzivi. Koja skupina ove vrste lijekova je najbolja, ovisi od osobe do osobe te je izabrani obiteljski liječnik onaj koji će odrediti terapiju.
Kako bi liječenje bilo učinkovito, nužno je lijekove uzimati redovito, odnosno u dogovoru s obiteljskim liječnikom, te redovito kontrolirati vrijednosti krvnoga tlaka.
Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj povišenog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:
- uravnoteženom pravilnom prehranom
- smanjenjem unosa soli
- redovitom tjelesnom aktivnosti
- održavanjem optimalne tjelesne težine
- prestankom pušenja
- izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
Procjenjuje se da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 % slučajeva hipertenzije, tjelesna neaktivnost za oko 20 % i pretilost za oko 30 % svih hipertenzija.
Svakodnevni život
Povišeni krvni tlak ne mora narušiti kvalitetu Vašeg života, no potrebno je:
Redovito kontrolirati krvni tlak i uzimati propisane lijekove
Kako biste znali je li Vaš krvni tlak učinkovito reguliran, potrebno je redovito mjeriti krvni tlak prema uputama liječnika te bilježiti izmjerene vrijednosti.
Prije mjerenja krvnog tlaka potrebno je sjesti i umiriti se u trajanju 10 minuta. Opustite se, sjednite u stolac s naslonom i oslonite leđa, a ruku oslonite o naslon za ruku ili o stol. Noge je potrebno postaviti u prirodan položaj (ne smiju biti prekrižene). Važno je da orukvica manžete bude prikladna jer premala ili prevelika orukvica dovodi do greške u mjerenju. Tlakomjer je važno umjeravati (baždariti) jednom godišnje ili jednom u dvije godine.
Ovdje možete preuzeti predložak za bilježenje izmjerenih vrijednosti krvnoga tlaka.
Ako primijetite da imate povišene vrijednosti krvnoga tlaka, iako redovito uzimate propisane lijekove, javite se svome liječniku.
Ako primijetite da vam je, nakon uzimanja propisanih lijekova, tlak prenizak i loše se osjećate, također se javite svome liječniku.
Jesti zdravo
Zdrava prehrana osobito je važna za liječenje povišenog krvnog tlaka i smanjenje rizika od srčanih bolesti. Ključno je jesti raznovrsnu hranu, pri čemu treba smanjiti unos masne i slane hrane.
Jedan od načina za izbjegavanje povišenog krvnog tlaka jest plan zdrave prehrane koji sadrži manje od 5 g soli (2 g natrija) dnevno.
Povećanje unosa kalija može pomoći u snižavanju krvnog tlaka, no savjetujte se sa svojim liječnikom s obzirom na druge lijekove koje uzimate.
Održavati zdravu težinu
Ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, postizanje i održavanje zdrave tjelesne težine važan je korak u smanjenju rizika od razvoja povišenog krvnog tlaka i težih posljedica.
Ograničiti unos alkohola
Previše alkohola može povisiti Vaš krvni tlak, stoga biste trebali prestati s unosom alkohola ili ga ograničiti na minimum.
Biti tjelesno aktivan svaki dan
Tjelesna aktivnost važan je dio vođenja zdravog načina života i može pomoći u snižavanju krvnog tlaka, uz mnoge druge zdravstvene dobrobiti.
Za populaciju odraslih u dobi od 18 do 64 godine, preporuča se provođenje umjerene tjelesne aktivnosti pet dana u tjednu u trajanju od 30 do 60 minuta ili vježbe pojačanog intenziteta tri dana u tjednu u trajanju od 25 do 50 minuta.
Prestati pušiti i izbjegavati pasivno pušenje
Pušenje uvelike povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara, raka pluća i drugih bolesti. Nakon prestanka pušenja rizik se brzo smanjuje.
Smanjiti izloženost stresnim situacijama
Izloženost stresu povezana je s povišenim krvnim tlakom. Pronađite ono što vas opušta i smanjuje stres te uključite to u svoju svakodnevicu. Ne zaboravite na odmor i druženja s dragim osobama.
Najčešća pitanja
Moguće je da imate tzv. sindrom bijele kute, stanje u kojem vaše vrijednosti krvnog tlaka porastu kada vam zdravstveno osoblje mjeri tlak, dok kod kuće imate uredne vrijednosti. Izraz je nastao kao asocijacija na bijelu kutu koju najčešće nose liječnici.
Ipak, potrebno je isključiti grešku u vašem kućnom tlakomjeru, a korisno je i utvrditi kretanje krvnoga tlaka 24-satnim kontinuiranim mjerenjem krvnoga tlaka (KMAT ili holter tlaka).
Tlakomjere je potrebno umjeravati (baždariti), a kućni tlakomjeri se rjeđe umjeravaju, iako bi trebali minimalno jednom u dvije godine.
Kako biste bili sigurni je li riječ o sindromu bijele kute i imate li zaista uredne vrijednosti tlaka kod kuće, možete u liječničku ordinaciju donijeti svoj tlakomjer kako bi vam se izmjerio tlak i vašim i tlakomjerom koji se inače koristi u ordinaciji te usporedile vrijednosti. Ukoliko su one približno jednake i povišene u ordinaciji kada vam liječnik mjeri tlak koristeći oba tlakomjera, dok kod kuće, kada sami mjerite, nisu povišene, može se zaključiti da je riječ o sindromu bijele kute.
Ipak, preciznije kretanje vrijednosti krvnoga tlaka daje pretraga kontinuiranog mjerenja krvnoga tlaka (KMAT ili holter tlaka), kojom se bilježe vrijednosti tlaka kroz 24 sata te je moguće potvrditi ili isključiti povišene vrijednosti i zaključiti je li riječ o sindromu bijele kute ili pak hipertenziji.
Ipak, sindrom bijele kute ne treba shvatiti olako, on može ukazivati na povećani rizik za razvoj hipertenzije i drugih bolesti srca i krvnih žila u budućnosti, stoga je potrebno redovito mjeriti krvni tlak, zdravo živjeti i izbjegavati rizične čimbenike.
To nije točno. Iako krvni tlak raste s godinama, on ne bi smio biti veći od 140/90 ni u jedne osobe, neovisno o godinama.
Ovdje možete pogledati koje se vrijednosti tlaka smatraju urednima, a koje povišenima.
Ne nužno, povišeni krvni tlak u velikom broju slučajeva može se spriječiti zdravim životnim navikama. Ipak, osobe s jednim roditeljem s hipertenzijom imaju 25 % šanse za razvoj hipertenzije, a ta se vjerojatnost povećava na 50 % ako oba roditelja imaju hipertenziju. Stoga je još važnije da usadite svojoj djeci zdrave životne navike.
Porast krvnog tlaka koji se javlja nakon menopauze uglavnom je posljedica nedostatka hormona estrogena, ali i drugi čimbenici tu igraju ulogu, poput pretilosti, nezdrave prehrane, nedovoljne fizičke aktivnosti i sjedilačkog načina života.
Najbolje vrste tjelovježbe jesu aerobne aktivnosti, na primjer, hodanje, plivanje, bicikliranje, nordijsko hodanje, trčanje i slično, koje ćete izvoditi bez prestanka najmanje 20 do 30 minuta dnevno i najmanje 3 dana tjedno. Trebali biste slijediti prilagođeni plan vježbanja, uzimajući u obzir svoju dob, razinu vježbanja koju ste prethodno prakticirali, sve druge bolesti koje otežavaju vježbanje i Vaše trenutno zdravstveno stanje.
Svaki lijek ima određene nuspojave, no većinom su one blage pa korist uzimanja lijeka nadmašuje kratkotrajnu i/ili blagu nuspojavu. Ukoliko primijetite pojavu nekih simptoma koje ranije niste imali, poput suhog kašlja ili oticanja nogu, javite se svome liječniku i posavjetujte oko reguliranja doze ili promjene lijekova koje uzimate.
U većini slučajeva krvni se tlak može dobro regulirati uz pridržavanje savjeta liječnika obiteljske medicine. Ako se uz uvođenje ili korekciju lijekova ne postigne željeni učinak sniženja krvnog tlaka, ako su prisutni izraženi simptomi ili se jave nuspojave na lijekove koje uzimate, ako imate druge bolesti ili neuobičajene simptome, posavjetujte se sa svojim liječnikom oko upućivanja na specijalističku obradu.
Povišeni krvni tlak uglavnom ne zahtijeva hitnu obradu, osim u slučajevima kada krvni tlak dosegne izrazito visoke vrijednosti od 200/120 mmHg i praćen je teškim simptomima. Međutim, pacijenti bi trebali zatražiti pregled kod svog liječnika obiteljske medicine kako bi se procijenilo stanje i dogovorilo daljnje praćenje i liječenje.
Krvni tlak povisuje slana hrana, pretjerana konzumacija kave ili alkohola, sladić, oralni kontraceptivi, protuupalni lijekovi, kortizon, kokain, amfetamini i šumeći lijekovi.
Prehrana koja uključuje mnogo voća i povrća, mliječnih proizvoda sa smanjenom masnoćom (isključujući vrlo slane sireve), ribe i maslinovog ulja povoljno djeluje na krvni tlak.
