Utjecaj alkohola na zdravlje

Pijenje alkoholnih pića obično povezujemo uz proslave važnih događaja, zabave, ali i opuštanje u druženju s prijateljima i obitelji. Često zaboravimo da je alkohol, kao i duhan, štetna tvar koja ima razne negativne učinke na naše tjelesno i mentalno zdravlje.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, alkohol je psihoaktivna tvar čija štetna upotreba može uzrokovati mnoge bolesti i značajne posljedice na pojedince i društvo u cjelini.

Iako se često spominje količina alkohola koja je sigurna i neće dovesti do štetnih posljedica, kao što je „čašica dnevno“, istraživanja su pokazala da ne postoji sigurna količina alkohola  –  već i male količine imaju štetan utjecaj na zdravlje.

Utjecaj alkohola na zdravlje ovisi o količini alkohola, zdravstvenom stanju (fizičkom i psihičkom) i eventualnim lijekovima koje osoba pije, kao i o kontekstu u kojem se pije.

Neke od negativnih kratkoročnih posljedica alkohola koje možete primijetiti jesu:

• Čak i razina alkohola u krvi koja je ispod zakonski dozvoljene granice za vožnju automobila može smanjiti brzinu vaših refleksa i učiniti vožnju manje sigurnom.
• Alkohol može smanjiti osjećaj ravnoteže te povećati opasnost od pada i lomova, posebno kod starijih osoba.
• Pijenje alkohola u kombinaciji s lijekovima može izazvati razne nuspojave te imati negativan učinak na mehanizam djelovanja lijeka.
• Iako se nakon konzumiranja alkohola možete osjećati pobuđeno i uzbuđeno, alkohol je zapravo psihodepresant te brzo može dovesti do osjećaja potištenosti.
• Smanjenje inhibicija uslijed konzumiranja alkohola može dovesti do rizičnih i štetnih ponašanja (agresivnost, pretjerano trošenje, neželjeni spolni odnosi).

Osim kratkoročnih, postoje i mnoge posljedice za zdravlje koje nastaju kao rezultat dugotrajne umjerene ili teške konzumacije alkohola. Neke od njih jesu:

• ovisnost o alkoholu (alkoholizam);
• povećan rizik od mnogih teških bolesti, kao što su:
  • neke vrste raka (rak dojke, rak debelog crijeva, rak jetre, rak usne šupljine),
  • ciroza jetre,
  • visoki krvni tlak (hipertenzija),
  • bolesti srca,
  • moždani udar,
• razne teškoće mentalnog zdravlja, kao što su depresivni i anksiozni poremećaji, demencija, problemi u učenju;
• problemi u društvenom funkcioniranju – u obitelji, na poslu, u školi.

 

Pozitivne strane prestanka pijenja alkoholnih pića

• Mnogi ljudi piju da smanje stres, ili da se opuste nakon napornog dana – iako vam se na prvu može činiti da ste opušteniji, alkohol ubrzo dovodi do povećane anksioznosti, dok prestankom pijenja možete smanjiti razinu stresa.
• 1 gram alkohola ima 7 kalorija – za usporedbu, 1 gram ugljikohidrata ima 4 kalorije, a 1 gram masti 9 kalorija, što alkohol čini visoko kaloričnim -> prestanak pijenja može vam olakšati postizanje zdrave tjelesne težine.
• Čak i male količine alkohola mogu omesti san – na prvu ćete možda biti pospani nakon pijenja alkohola, ali kvaliteta sna bit će znatno lošija i budit ćete se umorniji.
• Prestankom pijenja smanjit ćete svoj rizik od nastanka mnogih bolesti, uključujući nekoliko vrsta raka.

Glavni tipovi, odnosno obrasci pijenja jesu:

1. 1. OVISNOST O ALKOHOLU (ALKOHOLIZAM)
      Došlo je do fizičke ovisnosti o alkoholu zbog učestale konzumacije većih količina alkohola. Osoba nastavlja piti iako to ima mnoge loše posljedice na njeno zdravlje, odnose s ljudima i posao. Osoba više nema kontrolu nad konzumacijom alkohola.
   2. ŠTETNA KONZUMACIJA ALKOHOLA
      Javlja se kada osoba već ima neke fizičke ili psihičke probleme zbog konzumacije alkohola, čak i kada ta konzumacija ne traje dugo ili nije u većim količinama. Djelovanje alkohola na osobe individualno je te do ovog obrasca može doći i konzumacijom onih količina alkohola koje neki smatraju primjerenim ili malim.
   3. VISOKO RIZIČNA KONZUMACIJA ALKOHOLA
      Osoba još nema zdravstvenih problema zbog alkohola, ali je pod visokim rizikom da ih razvije zbog učestalog pijenja. Visoko rizična konzumacija također se javlja kod svih skupina koje trenutno ne smiju piti ni malo alkohola (maloljetnici, trudnice, osobe koje uzimaju lijekove uz koje se ne smije piti alkohol).
   4. NISKO RIZIČNA KONZUMACIJA ALKOHOLA
      Količina alkohola koju osoba pije vrlo je mala i predstavlja nisku količinu rizika za zdravlje. Ujedno, osoba ne pripada nekoj od gore navedenih skupina koje ne smiju piti alkohol.
   5. APSTINENCIJA
      Osoba uopće ne pije alkohol. Ovo je ujedno jedini obrazac pijenja, odnosno nepijenja, koji je bez rizika.

 

Što možete učiniti ako želite smanjiti konzumaciju alkohola?

Za pomoć možete zamoliti svog liječnika, koji će Vam dati savjet i smjernice ovisno o tome koliko pijete i imate li drugih zdravstvenih problema. Za neke osobe nagli prestanak pijenja može biti opasan, stoga je važno potražiti savjet stručne osobe.

Ako imate naviku pijenja alkohola koju želite promijeniti, možete pokušati sljedeće:

1. • Pronađite 3 razloga zašto bi bilo bolje piti manje ili uopće ne piti. Neki od njih mogu biti:
     • imat ću više energije i bolje ću spavati;
     • manje ću se prepirati s partnerom/partnericom;
     • uštedjet ću novac koji inače potrošim na alkohol kod kuće ili u izlascima;
     • smanjit ću svoj rizik od mnogih bolesti i raznih vrsta raka – sačuvat ću svoje zdravlje;
     • smanjit ću šansu da razvijem ovisnost o alkoholu;
     • bit ću sigurniji/-ja u prometu, ne samo kao vozač/-ica nego i kao pješak/-inja, biciklist/-kinja.
       Na papir ili u mobitel možete zapisati tri razloga koja vas najviše motiviraju na prestanak pijenja te ih se podsjetiti kada osjetite želju za alkoholom.
   • Pokušajte prepoznati trenutke „povišenog rizika“, odnosno situacije u kojima vam je teško ne popiti alkohol, ili one u kojima popijete više od planiranog. Neki od čestih trenutaka „povišenog rizika“ jesu:
     • izlasci s prijateljima ili slavlja, odnosno prilike u kojima drugi očekuju od vas da pijete;
     • nakon stresnog dana na poslu;
     • u novom i nepoznatom društvu, kada pijete alkohol da razbijete napetost i opustite se;
     • kada ste loše raspoloženi, na primjer, nakon svađe s bliskom osobom;
     • kada ste usamljeni ili vam je dosadno.
   • Nakon što prepoznate trenutke u kojima vam je teško ne popiti piće, pokušajte osmisliti načine odnosno „trikove“ koji će vam pomoći da ne pijete, odnosno da pijete manje. Ovo su neki od primjera koje možete koristiti, ovisno o situaciji:
     • ako pijete alkohol, izmjenjujte alkoholno piće s bezalkoholnim ili odaberite pića s nižim postotkom alkohola;
     • pojedite nešto prije nego što popijete piće, a ako pijete, pijte u malim gutljajima;
     • smanjite susrete s osobama koje piju;
     • imajte spreman odgovor za situacije u kojima znate da će vas netko poticati ili nagovarati na pijenje alkohola, primjerice, možete reći da vam je liječnik savjetovao da ne pijete, da trenutačno uzimate neki lijek zbog kojeg ne smijete piti;
     • ako očekujete stresan i naporan dan na poslu, nakon posla isplanirajte aktivnost koja ne uključuje alkohol;
     • ako osjetite snažan poriv za pićem, pokušajte izdržati neko kraće vrijeme (15-20 minuta) bez konzumacije alkohola – moguće je da će se poriv smanjiti.